Izravan odgovor
Kod boli u šaci i zapešću ključno je razlikovati bol od tetiva, od zgloba i od živca. Trnci u palcu, kažiprstu i srednjem prstu koji bude noću upućuju na karpalni tunel. Bol na palčanoj strani zapešća pri hvatanju upućuje na tetive palca. Difuzna bol nakon dugog rada s mišem najčešće je preopterećenje mišića podlaktice.
Ključno
- Koji prsti trnu je najkorisniji podatak: palac do srednjeg upućuje na jedan živac, mali prst na drugi.
- Trnci koji bude iz sna i popuste kad se šaka protrese tipičan su znak sindroma karpalnog tunela.
- Bol na palčanoj strani zapešća kod novih roditelja i ljudi koji puno tipkaju najčešće je upala ovojnice tetiva palca.
- Uzrok tegoba u šaci često je u podlaktici, laktu ili vratu, ne u samoj šaci.
- Trajni gubitak osjeta ili vidljivo mršavljenje mišića palca su znakovi koji traže hitniju obradu.
Šaka je dio tijela koji koristimo gotovo bez prestanka, pa se tegobe u njoj rijetko mogu izbjeći odmorom. Zbog toga ljudi dugo čekaju prije nego se jave, a kad se jave, najčešće pitanje je isto: je li to od računala ili je nešto ozbiljnije.
Odgovor se u velikoj mjeri može dobiti iz dva podatka: gdje točno boli i kada se javlja. Bol od tetiva, bol od zgloba i simptomi od živca ponašaju se različito, a ta razlika određuje cijeli pristup.
Trnci: pitanje je koji prsti
Trnci, žarenje i utrnulost ne dolaze od mišića nego od živca, a koji prsti su zahvaćeni govori o kojem se živcu radi.
- Palac, kažiprst i srednji prst: srednji živac, najčešće pritisnut u karpalnom kanalu na zapešću. Tipično se javlja noću i budi iz sna, a olakšanje dolazi kad se šaka protrese.
- Mali prst i polovica prstenjaka: lakatni živac, najčešće podražen u području lakta. Pogoršava se pri dugom držanju savijenog lakta, primjerice pri telefoniranju ili spavanju.
- Cijela ruka ili trnci koji se mijenjaju s položajem vrata: izvor je vjerojatno u vratnoj kralježnici, a ne u šaci.
Ta razlika nije akademska. Kod karpalnog tunela radi se na zapešću i noćnoj udlazi, kod lakatnog živca na položaju lakta, a kod vratnog izvora na vratu. Pogrešna pretpostavka znači mjesece liječenja na krivom mjestu.
Bol u palcu i na palčanoj strani zapešća
Bol koja se javlja pri hvatanju, podizanju i okretanju, a nalazi se s palčane strane zapešća, najčešće dolazi od upale ovojnice tetiva koje vode do palca.
Karakteristično se pojačava kad palac savijete u šaku, a zapešće nagnete prema malom prstu. To stanje je izrazito često kod novih roditelja, jer se dijete podiže upravo tim pokretom desetke puta dnevno, i kod ljudi koji puno koriste mobitel.
Ako je bol u samom korijenu palca, dublja i praćena ukočenošću ujutro, osobito kod starijih osoba, treba pomisliti i na artrozu bazalnog zgloba palca.
Bol nakon dugog rada za računalom
Difuzna bol i osjećaj umora u podlaktici i zapešću nakon višesatnog rada s mišem i tipkovnicom najčešće nije ozljeda nego posljedica trajne niskorazinske kontrakcije.
Mišići koji ispružaju zapešće drže ga u blago podignutom položaju cijeli dan, jer je to položaj koji tipkanje traži. Taj rad je nizak po intenzitetu, ali traje bez prekida, što je za mišić zahtjevnije nego kratki jaki napor.
Rješenje je zbog toga uglavnom u onome što se događa izvan terapije: položaj laktova uz tijelo, zapešća u neutralnom položaju bez oslanjanja na oštri rub stola, i pauze koje prekidaju kontrakciju. Manualni rad na podlaktici pomaže, ali bez tih promjena tegoba se vraća.
Kad prst zapinje
Ako se prst pri savijanju zaglavi i onda naglo škljocne kad ga ispružite, riječ je o zadebljanju tetive koja prolazi kroz svoj kanal. Najčešće se javlja na prstenjaku i srednjem prstu, a ujutro je izraženije. Kod dijela ljudi prst se ujutro ne može ispružiti bez pomoći druge ruke.
Kada je pregled nužan
- Ako je šaka deformirana nakon ozljede ili se ne može pomicati.
- Ako postoji trajni gubitak osjeta, ne samo povremeni trnci.
- Ako mišić u podnožju palca vidljivo mršavi u odnosu na drugu ruku.
- Ako je zglob crven, topao i otečen, osobito uz vrućicu.
- Ako se javlja slabost hvata i ispuštate predmete.
- Ako simptomi traju dulje od šest tjedana unatoč prilagodbama.
Što radimo kod ovih tegoba
Procjena uvijek uključuje i vrat i lakat, ne samo šaku, jer se izvor često nalazi uzvodno. Kod simptoma od živca koristi se neurodinamika, kojom se vraća klizanje živca bez zatezanja, uz rad na tkivu kroz koje živac prolazi. Kod tegoba tetiva radi se na opterećenju i tehnikama za tetivu, uz prilagodbu aktivnosti koja je tegobu izazvala.
Kod ljudi koji rade za računalom najveći dio rezultata dolazi iz korekcije radnog mjesta i pauza, pa to prolazimo konkretno, s brojkama, a ne kao opću preporuku.