Uganuće gležnja: što raditi prvih 48 sati i zašto se ponavlja

Uganuće gležnja je najčešća ozljeda u sportu i vjerojatno najčešće podcijenjena. Razlog je što bol popusti brzo. Nakon dva tjedna većina ljudi hoda normalno, zaključi da je gotovo i vrati se u normalu. Statistika kaže drugačije: značajan dio ljudi koji su jednom uganuli gležanj to ponovi unutar godine dana, a dio ostane s osjećajem nesigurnog zgloba godinama.

Razlika između ta dva ishoda nije u težini prve ozljede nego u tome što se radilo nakon nje. Ligament zacijeli sam. Ono što ne zacijeli samo je sposobnost zgloba da reagira prije nego se uganuće dogodi, a upravo se to trenira.

Što se zapravo ozlijedi

U velikoj većini slučajeva stopalo se uvrne prema unutra, a težina padne na vanjski rub. Ligamenti s vanjske strane gležnja tada se rastegnu preko svoje granice. Najčešće strada prednji talofibularni ligament, onaj koji ide od vanjske gležanjske kosti prema naprijed.

Ozljede se dijele u tri stupnja. Kod prvog su vlakna rastegnuta, otok je blag i hod je moguć. Kod drugog je dio vlakana pukao, otok i modrica su izraženi, a hod bolan. Kod trećeg je ligament potpuno pukao, a zanimljivo je da bol nakon početnog trenutka zna biti manja nego kod drugog stupnja, jer su i receptori boli prekinuti. Zato jačina boli nije pouzdan pokazatelj težine ozljede.

Kada je potreban RTG

Većina uganuća ne treba snimku. Postoje jasni kriteriji koji se koriste upravo zato da se nepotrebne snimke izbjegnu, a prijelomi ne propuste. Snimka je potrebna ako vrijedi bilo što od sljedećeg:

• Ne možete se osloniti na nogu i napraviti četiri koraka, ni odmah nakon ozljede ni pri pregledu.
• Bol pri pritisku na stražnji rub vanjske ili unutarnje gležanjske kosti.
• Bol na bazi pete metatarzalne kosti, dakle na izbočini s vanjske strane sredine stopala.
• Bol na čunastoj kosti, s unutarnje strane sredine stopala.

Ako ništa od toga ne postoji, vjerojatnost prijeloma je vrlo mala. Kod djece, starijih osoba i kod izražene deformacije gležnja pristup je oprezniji i pregled se radi u svakom slučaju.

Prvih 48 sati: što stvarno pomaže

Cilj u prvim danima nije ubrzati cijeljenje, to se ne može, nego ograničiti otok. Otok koji se nakupi u prva dva dana sporo odlazi i mjesecima ograničava pokret.

• Rasterećenje, ne mirovanje. Ako možete stati na nogu bez jake boli, hodajte, po potrebi uz štake. Potpuno mirovanje duže od dva do tri dana usporava oporavak.
• Hlađenje 15 do 20 minuta, više puta dnevno, uz pauze od najmanje sat vremena. Nikad led direktno na kožu.
• Kompresija elastičnim zavojem ili ortozom, čvrsto ali ne toliko da utrne stopalo.
• Podizanje noge iznad razine srca kad god sjedite ili ležite. Ovo je najpodcjenjeniji dio i najviše utječe na otok.
• Rani pokret gležnja u smjeru gore i dolje, bez boli, već od prvog dana. Pokret je ono što tjera otok.

Protuupalne lijekove koristite prema uputi liječnika. Upala je dio cijeljenja, pa ju ne treba potpuno gasiti danima, ali ako bol sprječava pokret, lijek koji omogućuje kretanje donosi više koristi nego štete.

Zašto se uganuće ponavlja

Ovo je najvažniji dio teksta. U ligamentima se nalaze receptori koji mozgu neprestano javljaju u kojem je položaju zglob. Na temelju tog signala mišići potkoljenice reagiraju u djeliću sekunde kad stopalo krene u nezgodan položaj.

Uganućem se oštećuju i ti receptori. Signal postaje slabiji i sporiji, pa reakcija zakasni. Zglob je mehanički zacijelio, ali je izgubio sustav ranog upozorenja. Zbog toga se drugo uganuće često dogodi na banalnoj situaciji: rubu pločnika ili stepenici.

Dobra vijest je da se to trenira. Vježbe ravnoteže vraćaju tu sposobnost i dokazano smanjuju rizik od ponovne ozljede. Kreće se od stajanja na jednoj nozi na čvrstoj podlozi, pa zatvorenih očiju, pa na mekanoj podlozi, i naposljetku uz pokret ili dobacivanje lopte. To je dio koji se najčešće preskoči jer bol je već prošla.

Ostatak koji svi previde: savijanje gležnja prema gore

Nakon uganuća često ostane smanjeno savijanje stopala prema gore, i to zna potrajati mjesecima. Razlog je što se nakon ozljede promijeni klizanje između gležanjskih kostiju, pa zglob mehanički ne dolazi do kraja opsega.

Posljedica nije samo lokalna. Bez punog savijanja gležnja mijenja se čučanj i način na koji se koljeno savija pri hodu i trčanju, što s vremenom opterećuje koljeno. Zato se opseg mjeri i uspoređuje sa zdravom stranom, a vraća se mobilizacijom i vježbama, ne čekanjem.

Kada potražiti stručnu pomoć

• Ako se ne možete osloniti na nogu ni nakon nekoliko dana.
• Ako je gležanj vidljivo deformiran ili je bol nepodnošljiva.
• Ako otok i bol ne popuštaju nakon dva tjedna.
• Ako gležanj popušta pri hodu ili imate osjećaj da će se izmaknuti.
• Ako se uganuće ponavlja, bez obzira koliko je bilo lagano.
• Ako se javi utrnulost stopala ili promjena boje prstiju.

U VALENS Medical kod uganuća radimo procjenu stabilnosti i opsega pokreta, vraćamo savijanje gležnja mobilizacijom i gradimo program ravnoteže i jačanja do razine koju traži vaš sport ili posao. Kod svježih ozljeda koristi se i hlađenje s kompresijom kad otok ograničava pokret.