Lordoza: kada je krivina normalna, a kada problem

Lordoza je jedan od rijetkih pojmova koji se u svakodnevnom govoru koristi kao dijagnoza, a zapravo opisuje nešto što svi imamo. Kralježnica nije ravna i ne bi trebala biti: ima krivinu prema naprijed u vratnom dijelu, prema natrag u prsnom i opet prema naprijed u lumbalnom. Ta zadnja je lumbalna lordoza.

Zbog toga pitanje nije imate li lordozu, nego je li izražena više nego što bi trebala biti i, još važnije, izaziva li tegobe. To dvoje ne ide uvijek zajedno.

Čemu krivine služe

Kralježnica sastavljena od kralježaka poredanih u ravnu liniju bila bi loše rješenje. Krivine daju kralježnici sposobnost da se pri opterećenju blago savije i vrati, čime se udarno opterećenje raspoređuje umjesto da ide ravno kroz kosti.

Lumbalna lordoza uz to omogućuje da težina trupa padne u os koja prolazi kroz zdjelicu i noge. Kad je ta krivina previše ili premalo izražena, težište se pomiče i mišići moraju raditi više da bi tijelo držali uspravno.

Zašto krivina postane izraženija

Izraženost lordoze uvelike ovisi o položaju zdjelice, a zdjelicu drže mišići koji vuku s četiri strane. Kad se ta ravnoteža poremeti, zdjelica se nagne.

Najčešći obrazac izgleda ovako. Fleksori kuka, mišići koji idu s prednje strane od kralježnice i zdjelice prema bedrenoj kosti, skraćeni su od dugotrajnog sjedenja. Oni vuku prednji dio zdjelice prema dolje, čime se zdjelica nagne naprijed, a lumbalna krivina se poveća.

Istovremeno mišići koji bi tu naginjanje trebali zadržati, duboki trbušni mišići i gluteusi, kod sjedilačkog načina života rade premalo i slabe. Nastaje kombinacija u kojoj jedna strana vuče jače, a druga ne zadržava.

Ostali doprinoseći čimbenici su trudnoća, gdje se težište pomiče naprijed, povećana tjelesna težina s naglaskom na trbuhu, i dugotrajno nošenje visokih peta.

Zašto izgled ne predviđa bol

Ovo je važno reći jasno, jer se puno ljudi nepotrebno zabrine nakon što im netko kaže da imaju pojačanu lordozu.

Povezanost između izgleda držanja i boli je slabija nego što se dugo mislilo. Postoji velik broj ljudi s izraženom lordozom koji nemaju nikakve tegobe, i velik broj ljudi s urednim držanjem koji imaju kroničnu križobolju.

Praktična posljedica je da se ne liječi izgled nego funkcija i simptomi. Ako imate izraženu lordozu i nikakve tegobe, nema razloga za intervenciju. Ako imate tegobe, radi se na onome što ih uzrokuje, a promjena izgleda je nuspojava, ne cilj.

Što stvarno pomaže

• Istezanje fleksora kuka, jer su kod većine ljudi sa sjedilačkim poslom glavni čimbenik koji vuče zdjelicu naprijed.
• Jačanje gluteusa, koji zdjelicu zadržavaju sa stražnje strane.
• Aktivacija dubokih trbušnih mišića zajedno s disanjem, ne kroz klasične trbušnjake.
• Rad na obrascu stabilizacije, da se kontrola odvija automatski, a ne svjesnim držanjem.
• Prekidi sjedenja, jer je kontinuirano sjedenje glavni čimbenik koji održava skraćenje.
• Manualni rad na kronično napetim mišićima uz kralježnicu, kao olakšanje uz vježbe.

Kada potražiti stručnu pomoć

• Ako bol u leđima traje dulje od tri tjedna.
• Ako se bol širi u nogu ili se javljaju trnci i slabost.
• Ako se krivina naglo i vidljivo promijenila.
• Ako bol budi noću ili se javlja u mirovanju.
• Kod djece i adolescenata s izraženom promjenom držanja.
• Ako se tegobe javljaju svaki put nakon duljeg stajanja ili hodanja.

U VALENS Medical kod pojačane lordoze polazimo od funkcije, ne od izgleda. Procjenom se utvrdi što vuče, a što ne zadržava, pa se prema tome slaže program istezanja i jačanja. Uz vježbe radimo i na obrascu stabilizacije, jer je cilj da se kontrola odvija sama, bez stalnog podsjećanja na držanje.