Rehabilitacija nakon prijeloma: što nakon skidanja gipsa

Skidanje gipsa je trenutak koji većina ljudi zamišlja kao kraj priče. U praksi je to početak druge polovice, i to one koja traje dulje.

Prvi susret s udom ispod gipsa gotovo uvijek iznenadi: zglob se ne savija, mišić je vidljivo tanji nego na drugoj strani, koža je suha, a ud otekne čim se spusti. Ništa od toga nije znak da je nešto pošlo po zlu. Sve su to očekivane posljedice toga što se dio tijela tjednima nije micao.

Zašto je zglob ukočen kad je kost zarasla

Gips imobilizira kost, ali njegovo djelovanje ne staje na kosti. Sve strukture oko nje također miruju.

Zglobna čahura i ligamenti pri dugotrajnoj nepokretnosti postupno se skrate, jer tkivo se prilagođava duljini u kojoj se najviše nalazi. Između slojeva tkiva gubi se klizanje koje inače održava pokret. Mišić se skrati u položaju u kojem je bio, a tetive gube dio elastičnosti.

Rezultat je zglob koji mehanički ne dolazi do kraja opsega, čak i kad bol ne postoji. Zbog toga se opseg vraća mobilizacijom i vježbama, a ne čekanjem: tkivo se mijenja pod podražajem, a mirovanje nije podražaj.

Zašto je mišić toliko oslabio

Gubitak snage tijekom imobilizacije brži je nego što većina ljudi očekuje i mjerljiv je već nakon prvih tjedana.

Ne gubi se samo mišićna masa. Mijenja se i način na koji živčani sustav mišić aktivira: signal postaje slabiji i lošije usklađen. Zbog toga u početku ne pomaže samo dizanje tereta nego i vježbe koje mišiću pomažu da se ponovno uključi, poput rada uz otpor terapeuta kroz obrasce pokreta.

Praktična posljedica: snaga se vraća sporije nego što se izgubila. To je normalno i ne znači da program ne radi.

Zašto ud oteče

Limfa nema vlastitu pumpu. Pokreće ju mišićni rad i pokret zglobova. Kad ud tjednima miruje, taj mehanizam je isključen, a nakon skidanja gipsa treba mu vremena da se ponovno uspostavi.

Zato je uobičajeno da ud otekne poslijepodne i nakon aktivnosti, i to zna trajati tjednima. Pomaže kretanje, podizanje uda iznad razine srca kad se odmara i kompresija. Ono što ne pomaže je štedjeti ud, jer se time isključuje upravo mehanizam koji otok rješava.

Redoslijed rehabilitacije

• Faza 1: otok i opseg. Nježna mobilizacija zgloba, aktivni pokreti unutar dopuštenog, tehnike za smanjenje otoka. Cilj je vratiti pokret prije nego se krene na snagu.
• Faza 2: aktivacija i snaga. Ponovno uključivanje mišića, pa postupno jačanje. Radi se i susjedne zglobove koji su također bili neaktivni.
• Faza 3: funkcija. Vraćanje pokreta koje stvarno koristite: hvat, oslonac, hod bez šepanja, stepenice.
• Faza 4: opterećenje i povratak. Postupno vraćanje na razinu koju traži vaš posao ili sport, uz provjeru simetrije sa zdravom stranom.

Kroz sve faze vrijedi da se radi unutar okvira koji je odredio liječnik koji prati prijelom, osobito kad je riječ o opterećenju.

Kada potražiti stručnu pomoć

• Ako je bol nesrazmjerno jaka u odnosu na fazu oporavka.
• Ako se koža mijenja bojom, postaje sjajna ili preosjetljiva na lagani dodir.
• Ako je otok nagao, praćen crvenilom, toplinom ili vrućicom.
• Ako opseg pokreta stagnira nekoliko tjedana bez napretka.
• Ako se javljaju trnci ili gubitak osjeta u udu.
• Ako se ne možete vratiti osnovnim svakodnevnim aktivnostima nakon predviđenog vremena.

U VALENS Medical nakon prijeloma krećemo mjerenjem opsega i usporedbom sa zdravom stranom, pa gradimo program po fazama. Za vraćanje opsega koristimo mobilizaciju zglobova, a za ponovno uključivanje oslabljenog mišića obrasce s otporom. Program se uvijek drži uputa liječnika koji prati prijelom.